Banjalučke priče | Reflektor

Banjalučke priče

bus-bez-opisa

Ovaj članak je posvećen ličnostima, događajima i ostalim zanimljivim činjenicama koje su obilježile istoriju ili obilježavaju sadašnjost  Banja Luke.

Koja je to tajna veza između Španije i Banja Luke?

alfonso_xiiideespana 

U samom centru Banja Luke nalazi se ulica  koja nosi ime po španskom kralju Alfonsu XIII. Zašto bi jedan španski kralj zaslužio ulicu u našem gradu?

Po izbijanju Prvog svetskog rata  Austro-Ugarska je u Banja Luci pohapsila sve viđenije Srbe i optužila ih za veleizdaju. Uglavnom su to bili članovi i učesnici različitih nacionalnih društava i pokreta- istaknuti političari, učitelji, trgovci, sveštenici i advokati. Veleizdajnički proces u Banjaluci 1915. godine bio je najveći od 17 takvih procesa u Bosni i Hercegovini, vođenih u Prvom svjetskom ratu. Konačnom presudom 16 lica je osuđeno na smrt, 87 ih je dobilo kaznu zatvora od 2 do 20 godina.

Nakon objavljivanja presude, tražena je pomoć sa svih strana kako bi se izbjegle smrtne presude. Među najzaslužnijim za pomilovanje optuženika bili su španski kralj Alfonso XIII i njegova majka, na čiju molbu je austrijski car Karlo pristao da ih pomiluje. Telegram iz Madrida o oslobađanju od smrtne presude dobio je Nikola Pašić, 28. marta 1917. godine. Nakon oslobođenja Banja Luke po završetku Prvog svjetskog rata, glavna ulica u Banjoj Luci (Gospodska ulica) kao znak zahvalnosti  dobila je naziv po ovom španskom monarhu. 

Alfonso XIII je bio španski kralj, sin kralja Alfonsa XII i Marije Kristine Austrijske iz kuće Habzburg. Rođen je 1886. godine i odmah proglašen za kralja. Sa 16 godina preuzeo je kraljevske dužnosti i vladao do 1931. kad je napustio Španiju,a preminuo je u političkom egzilu u Rimu 1941. godine.  Danas se Alfonso XIII smatra za jednu od najkontraverznijih ličnosti španske istorije u 20. vijeku. 

Više o Banjalučkom veleizdajničkom procesu pročitajte OVDJE.

Milančić Miljević

miljevic 

O Milančiću Miljeviću se danas malo priča, nažalost 🙁  Oslobodilac Banjaluke od fašista, narodni heroj Milančić Miljević (1909. – 1983.), poznat je i po tome što je njegova brigada jedina od svih Titovih jedinica uspjela da zarobi nekog njemačkog komandanta, nosioca Hitlerovog krsta prvog reda, plemića Haberlajna. Miljević je 1944. godine organizovao i prvu fudbalsku utakmicu, odnosno osnovao prvi fudbalski klub u bivšoj Jugoslaviji, “Podgrmeč” iz Sanskog Mosta. Kasnije, u miru, on se posvetio organizovanju borbi bikova. Bio je i strastveni lovac, vozio je moskviča, a kraj života dočekao je u gradu koji je oslobodio.

390

57000_vest_srpska-vojska-prvi-svetski-rat 

Punih 390 godina Banja Luka se nalazila pod okupacijom. Prvo od 1528. godine do 1878. godine Banja Luka je bila pod vlašću Osmanlija,a od Barlinskog kongresa 1878. godine pa sve do 1918. godine pod vlašću Austro-Ugarske Monarhije. 21. novembra (na Aranđelovdan) 1918. godine Banja Luka je oslobođena od strane pobjedničke srpske vojske u Prvom svjetskom ratu. Da se ne zaboravi…. 

Banjalučka lala

 

banja-luka-t

Banja Luka je i ime za vrstu lala koje se uzgajaju u Holandiji. U toj zemlji postoje nepregledne plantaže predivne žuto-crvene “Banjaluke”.

Katedrala u obliku šatora

11081022

 

Prva banjalučka katedrala sagrađena je 1885. godine ali je tako teško oštećena u zemljotresu 1969. da je morala biti posve srušena. Zanimljivo je to da su do izgradnje nove katedrale svetog Bonaventure 1973. godine katolički vjernici svoje službe održavali u pravoslavnim crkvama.
Nova katedrala je izgrađena u savremenom stilu kako je i danas poznajemo, a po svom obliku podsjeća na šator. Naime osim biblijske simbolike šatora, tu je i ona simbolika koja podsjeća Banjalučane na zemljotres i vrijeme koje su zajedno provodili u šatorima.

 

Najstarija sahat kula

collage6

Najstarija sahat kula u BiH nalazila se u Banjoj Luci.  Sahat kula  je izgrađena u 16. vijeku, odnosno u vrijeme uspostavljanjaBosanskoga pašaluka u Banjoj Luci za vrijeme Ferhat-paše Sokolovića (1574. – 1588.) Kula je srušena 1993. godine. U planu je obnova ovog nekada simbola grada.

Banjalučka bitka

austro-ugari-napadaju

Da li znate da je jedna od presudnih bitaka austrijsko-turskog rata (1736-1739) vođena pod banjalučkim zidinama. "Banjalučka bitka" (1737) završila je pobjedom Osmanlija kada je Ali Paša svojom konjicom slomio blokadu grada i time nanio jedan od najtežih poraza Austrijancima u ratu.

 

Bastilja

14202552_314575545573333_1090803022809437101_n

Stara zgrada banjalučke Gimnazije nalazila se na mjestu gdje se nalazi Dom Solidarnosti (sjedište Muzeja RS, Narodne i univerzitetske biblioteke RS i Dječijeg pozorišta RS). Zbog svojih visokih kriterijuma (strogoće) ubrzo je stekla nadimak "Bastilja"

 

Glava ti ko Cocin bubanj

13600231_282067115490843_8619514989303976564_n

Da li ste znali da izreka “Glava ti k`o Cocin bubanj” potiče iz Banja Luke?!

Naime za vrijeme Turaka u Banja Luku se doselio neki Coce iz Podgorice koji se u našem gradu zaposlio kao telala (dobošar). Kako je njegov bubanj bio veći od bubnjeva ostalih banjalučkih telala to je u narodu ostalo da kada upoređuju veličinu kažu: " Velik/velika ko Cocin bubanj".

 

« »