Ko može biti prijavljen putem aplikacije Reflektor?

Da li političke stranke i kandidati smiju širiti lažne informacije?

Ne. Političkim subjektima zabranjeno je da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače.

Zabrana se odnosi na informacije koje se šire putem elektronskih, štampanih i online medija, a može obuhvatiti i internet platforme koje služe informisanju javnosti. Centralna izborna komisija BiH ovlaštena je da provede postupak zbog povrede ove zabrane.

Da li je svaka netačna politička izjava izborni prekršaj?

Ne nužno. Potrebno je da je informacija lažna i da može ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače.

To mogu biti, na primjer, lažne informacije o datumu, mjestu ili načinu glasanja, biračkim pravima, izbornim pravilima, radu izbornih organa ili izbornim rezultatima.

Koje su kazne?

Za politički subjekt propisana je novčana kazna od 3.000 do 30.000 KM, a kandidat može biti dodatno kažnjen iznosom od 3.000 do 15.000 KM. CIK BiH može izreći i druge sankcije.

Šta treba priložiti uz prijavu?

Priložite screenshot ili snimak objave, link, naziv medija, datum objavljivanja i objašnjenje zbog čega smatrate da je informacija lažna i kako može uticati na birače ili izborni proces.

Da li je dozvoljeno nuditi novac, poklone ili druge koristi u zamjenu za glas?

Ne. Kandidatima i pristalicama političkih subjekata zabranjeno je obećavati novčane nagrade ili druge materijalne koristi radi dobijanja podrške birača.

Zabrana obuhvata novac, pakete hrane, higijenske proizvode, gorivo, građevinski materijal, usluge, zaposlenje ili bilo koju drugu korist koja se daje ili obećava radi uticaja na glasanje.

Da li je kupovina glasova samo davanje novca?

Ne. Kupovina glasova može postojati i kada se biraču nudi ili obećava druga materijalna ili lična korist pod uslovom da glasa, ne glasa ili glasa za određenog kandidata ili politički subjekt.

Koje su kazne?

Politički subjekt može biti kažnjen sa 3.000 do 30.000 KM, a kandidat sa 3.000 do 15.000 KM. Ako postupanje ima obilježja krivičnog djela, slučaj se prijavljuje nadležnom tužilaštvu.

Šta treba priložiti uz prijavu?

Navedite ko je nudio korist, šta je ponuđeno, kome, kada i pod kojim uslovima. Priložite poruke, fotografije, audio ili videosnimke, letke, spiskove, dokumente i podatke o svjedocima.

Da li javni funkcioneri smiju koristiti institucije i javna sredstva za kampanju?

Ne. Nosiocima izvršnih funkcija i nosiocima mandata zabranjena je zloupotreba javnih sredstava i resursa radi promocije kandidata ili političkog subjekta.

Zabranjeno može biti:

• korištenje rukovodeće funkcije u instituciji za promociju kandidata ili stranke;
• angažovanje državnih službenika u radnom vremenu u svrhu kampanje;
• korištenje prostorija institucija i javnih preduzeća ako iste mogućnosti nisu dostupne svim političkim subjektima pod jednakim uslovima;
• korištenje službenih telefona, interneta, kancelarijske opreme i drugih sredstava;
• korištenje službenih vozila bez naknade ili po povlaštenim uslovima;
• promocija kandidata na događajima koje finansiraju javne institucije ili javna preduzeća;
• vođenje kampanje tokom službenih aktivnosti.

Da li funkcioner smije obavljati redovne službene dužnosti tokom kampanje?

Da. Zakon ne sprečava javne i izabrane zvaničnike niti državne službenike da obavljaju redovne zakonske dužnosti. Prekršaj postoji kada se službena funkcija, događaj, osoblje ili sredstva koriste za izbornu promociju.

Da li se službeno vozilo uvijek smatra zloupotrebom?

Ne. Izuzetak postoji za prevoz osoba koje imaju pravo na posebnu zaštitu kada se prevoz obavlja kao dio sigurnosnih mjera tokom službenog postupanja.

Koje su kazne?

Politički subjekt može biti kažnjen sa 3.000 do 30.000 KM, a kandidat sa 3.000 do 15.000 KM.

Šta treba priložiti uz prijavu?

Fotografišite ili snimite službeno vozilo, prostorije, opremu, zaposlene ili događaj. Zabilježite registarske oznake, naziv institucije, datum, vrijeme i način na koji je javni resurs korišten za promociju.

Da li je dozvoljeno prijetiti biračima ili ih ucjenjivati zbog načina glasanja?

Ne. Zabranjene su prijetnje i drugi oblici pritiska kojima se pokušava uticati na birača.

To uključuje prijetnje otkazom, gubitkom socijalnog prava, smanjenjem plate ili penzije, uskraćivanjem usluge, disciplinskim postupkom, premještajem, neprodužavanjem ugovora ili drugim štetnim posljedicama.

Izborni zakon izričito zabranjuje prijetnje pristalicama drugih političkih subjekata, dok ozbiljniji oblici prisile i povrede slobode izbora mogu predstavljati i krivično djelo.

Da li je dozvoljeno tražiti od zaposlenih da dostave dokaz za koga su glasali?

Ne. Glasanje je tajno. Niko nema pravo zahtijevati fotografiju glasačkog listića, kontrolisati način glasanja ili tražiti drugi dokaz o političkom izboru birača.

Da li je pravljenje spiskova „sigurnih glasova“ uvijek prekršaj?

Samo postojanje spiska ne dokazuje automatski prekršaj. Posebno je problematično kada se spiskovi koriste uz prijetnje, ucjene, obećavanje koristi, kontrolu glasanja ili korištenje podataka bez pravnog osnova.

Koje su kazne?

Za prekršaje iz Izbornog zakona politički subjekt može biti kažnjen sa 3.000 do 30.000 KM, a kandidat sa 3.000 do 15.000 KM. Ako postoje elementi krivičnog djela, slučaj se dostavlja tužilaštvu.

Šta treba priložiti uz prijavu?

Sačuvajte poruke, e-mailove, interne dopise, spiskove, audio ili videosnimke i navedite osobe koje su vršile pritisak i osobe koje tome mogu svjedočiti.

Da li je svako zapošljavanje u javnom sektoru pred izbore zabranjeno?

Ne. Izborni zakon BiH ne zabranjuje automatski svako zapošljavanje koje se provodi u izbornom periodu.

Zapošljavanje može biti nezakonito ako se radno mjesto daje ili obećava u zamjenu za glas, političku podršku, članstvo u stranci ili angažman u kampanji. Može biti sporno i ako se javni položaj, budžet, zaposleni ili procedura zapošljavanja zloupotrebljavaju radi promocije političkog subjekta.

Kada predizborno zapošljavanje treba prijaviti?

Prijavite slučaj ako postoje indicije da je:

• zaposlenje uslovljeno glasanjem ili političkom podrškom;
• posao obećan u zamjenu za prikupljanje glasova;
• konkurs fingiran ili prilagođen unaprijed određenoj osobi;
• pred izbore došlo do neuobičajenog masovnog zapošljavanja koje se povezuje sa kampanjom;
• zaposlenima naređeno da učestvuju u stranačkim aktivnostima.

Koje su kazne?

Izborni zakon ne propisuje posebnu kaznu samo pod nazivom „predizborno zapošljavanje“. Sankcija zavisi od toga da li je dokazano obećavanje materijalne koristi, pritisak na birače, zloupotreba javnih resursa ili drugo kršenje zakona.

Za povezane izborne prekršaje politički subjekt može biti kažnjen sa 3.000 do 30.000 KM, a kandidat sa 3.000 do 15.000 KM.

Šta treba priložiti uz prijavu?

Priložite konkurs, odluku o zapošljavanju, podatke o broju zaposlenih, poruke, stranačke spiskove, izjave svjedoka i dokaz da je zaposlenje bilo povezano sa glasanjem ili političkim angažmanom.

Smiju li mediji favorizovati jednu političku stranku ili kandidata?

Ne. Elektronski mediji koji prate kampanju dužni su poštovati uravnoteženost, jednak pristup, poštenje i nepristrasnost. Nijedan politički subjekt niti funkcioner koji je kandidat ne smije imati povlašten položaj.

Smije li se izvještavati o redovnim aktivnostima funkcionera koji je kandidat?

Da. Mediji mogu izvještavati o redovnim službenim aktivnostima funkcionera. Međutim, kada se radi o aktivnostima iz zakonskog djelokruga institucije, ne treba direktno ili indirektno isticati njegovu kandidaturu ili stranačku pripadnost.

Da li je svako pojavljivanje funkcionera u vijestima politička promocija?

Ne. Potrebno je razlikovati legitimno informisanje o radu institucije od predstavljanja službene aktivnosti kao stranačkog ili kandidatskog događaja.

Indikatori moguće nepravilnosti mogu biti stranačka obilježja, izborni slogani, pozivi na glasanje, predstavljanje kandidature, nesrazmjerno medijsko vrijeme ili izostanak kritičkog i uravnoteženog izvještavanja.

Ko postupa po prijavi?

Za povrede koje počine elektronski mediji nadležna je Regulatorna agencija za komunikacije BiH. Kada odredbe poglavlja o medijima prekrši politički subjekt, nadležna je CIK BiH.

Šta treba priložiti uz prijavu?

Navedite naziv medija, emisiju, datum i vrijeme emitovanja, ime funkcionera ili kandidata i priložite snimak ili link.

Gdje je zabranjeno postavljanje izbornih plakata i oglasa?

Izborni oglasi, plakati, posteri, imena i slogani ne smiju se postavljati ili ispisivati unutar ili na:

• zgradama organa vlasti;
• javnim preduzećima;
• javnim ustanovama;
• mjesnim zajednicama;
• vjerskim objektima;
• javnim putevima i javnim površinama, osim na mjestima posebno određenim za plakatiranje i oglašavanje.

Da li je dozvoljeno plakatiranje na javnim površinama?

Samo na mjestima koja su nadležni organi odredili za plakatiranje i oglašavanje.

Da li politički subjekt mora ukloniti plakate nakon izbora?

Da. Politički subjekt dužan je ukloniti svoj izborni materijal najkasnije u roku od 15 dana od dana izbora.

Koje su kazne?

Politički subjekt može biti kažnjen sa 3.000 do 30.000 KM, a kandidat sa 3.000 do 15.000 KM.

Šta treba priložiti uz prijavu?

Pošaljite fotografiju na kojoj se jasno vide plakat i objekat, naziv političkog subjekta, lokacija, datum i vrijeme fotografisanja.

Kada zvanično počinje izborna kampanja?

Izborna kampanja počinje 30 dana prije dana održavanja izbora i završava se početkom izborne šutnje, odnosno 24 časa prije otvaranja biračkih mjesta.

Preuranjena kampanja je vođenje kampanje u periodu od raspisivanja izbora do zvaničnog početka kampanje.

Šta je zabranjeno prije početka kampanje?

Zabranjeno je vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih i štampanih medija ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja.

Zabrana se primjenjuje i na privatne elektronske medije, online medije, društvene mreže i druge oblike javnog oglašavanja.

Primjeri mogu uključivati:

• sponzorisane objave na društvenim mrežama;
• plaćene bilborde;
• plaćene oglase u medijima;
• promotivne spotove;
• plaćeno javno oglašavanje kojim se poziva na podršku političkom subjektu ili kandidatu.

Da li su sve političke aktivnosti prije kampanje zabranjene?

Ne. Redovan rad političkih stranaka nije automatski zabranjen. Zakon izuzima interne skupove organa i statutarnih tijela političkih subjekata. Za postojanje preuranjene kampanje bitni su sadržaj, način promocije, javnost aktivnosti i eventualno plaćanje oglašavanja.

Koje su kazne?

Politički subjekt može biti kažnjen sa 3.000 do 30.000 KM, a kandidat sa 3.000 do 15.000 KM.

Šta treba priložiti uz prijavu?

Priložite fotografiju, screenshot ili link, datum objave, podatak da li je sadržaj sponzorisan i, kada je moguće, podatke iz biblioteke oglasa društvene mreže.

Da li vlast smije dijeliti novac, pomoć ili besplatne usluge radi dobijanja glasova?

Ne. Zabranjeno je koristiti javna sredstva i resurse za direktnu ili indirektnu kupovinu podrške birača tokom kampanje.

Zabrana obuhvata i pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima ili određenim kategorijama građana radi izborne podrške.

Primjeri mogu uključivati:

• jednokratne novčane pomoći povezane sa kampanjom;
• otpis računa ili dugova radi političke promocije;
• besplatne preglede, prevoz ili druge javne usluge uz promociju stranke ili kandidata;
• podjelu goriva, ogrjeva, hrane ili drugih dobara iz javnih sredstava;
• vanredna davanja predstavljena kao lični poklon funkcionera ili političke stranke.

Da li je svaka socijalna pomoć ili subvencija tokom kampanje zabranjena?

Ne. Zakon izričito dopušta pomoć koja je planirana u okviru redovnih budžetskih subvencija.

Zbog toga treba provjeriti da li je mjera ranije planirana, zasnovana na propisu i dostupna prema unaprijed utvrđenim kriterijima ili je uvedena vanredno i povezana sa izbornom promocijom.

Da li je svako povećanje penzija ili socijalnih naknada izborni prekršaj?

Ne automatski. Potrebno je utvrditi pravni osnov, vrijeme donošenja odluke, budžetsko planiranje, način predstavljanja mjere i postojanje veze sa kupovinom podrške birača.

Koje su kazne?

Politički subjekt može biti kažnjen sa 3.000 do 30.000 KM, a kandidat sa 3.000 do 15.000 KM.

Šta treba priložiti uz prijavu?

Priložite odluku institucije, javni poziv, budžetski dokument, promotivni materijal, govor funkcionera, fotografije podjele pomoći i dokaze o povezivanju pomoći sa političkim subjektom ili glasanjem.

Šta se smatra izbornim inženjeringom?

„Izborni inženjering“ nije jedinstven pravni pojam u Izbornom zakonu BiH. Ova kategorija obuhvata različite postupke kojima se pokušava manipulisati sastavom izbornih organa, biračkim spiskom, glasanjem, brojanjem glasova ili izbornim rezultatom.

Da li je dozvoljeno prijavljivati fiktivne političke subjekte radi trgovine mjestima u biračkim odborima?

Ne. Zabranjeno je lažno predstavljanje u ime političkog subjekta i zloupotreba prava na učešće u biračkom odboru fiktivnim predstavljanjem jednog političkog subjekta radi pogodovanja drugom. Zabrana se odnosi i na članove biračkih odbora.

Da li je dozvoljeno glasati u ime druge osobe ili više puta?

Ne. Zabranjeno je podsticati osobu da glasa više puta ili da glasa u ime druge osobe. Takvo postupanje može predstavljati izborni prekršaj ili krivično djelo.

Koje nepravilnosti na biračkom mjestu treba prijaviti?

Prijavite, između ostalog:

• glasanje bez propisane identifikacije;
• glasanje u ime druge osobe;
• izdavanje više glasačkih listića;
• narušavanje tajnosti glasanja;
• nedozvoljenu pomoć pri glasanju;
• dopisivanje ili mijenjanje glasova;
• namjerno pravljenje važećih listića nevažećim;
• nepravilno brojanje ili pakovanje izbornog materijala;
• politička obilježja na biračkom mjestu;
• ometanje posmatrača;
• neslaganje zapisnika sa stvarnim rezultatima.

Izborni zakon propisuje posebne obaveze i kazne za članove biračkih odbora, uključujući obavezu pravilnog utvrđivanja identiteta birača, izdavanja listića, osiguranja tajnosti glasanja, vođenja zapisnika i utvrđivanja rezultata.

Koje su kazne?

Za određene povrede član biračkog odbora može biti kažnjen sa 600 do 10.000 KM, a politički subjekt koji ga je predložio sa 3.000 do 10.000 KM.

Za fiktivno predstavljanje političkog subjekta, podsticanje višestrukog glasanja i druge povrede iz člana 19.9 politički subjekt može biti kažnjen sa 3.000 do 30.000 KM, a kandidat sa 3.000 do 15.000 KM.

CIK BiH može poništiti izbore na biračkom mjestu ili u izbornoj jedinici ako utvrđene nepravilnosti mogu uticati na raspodjelu mandata, poziciju kandidata ili izborni rezultat.

Šta treba priložiti uz prijavu?

Navedite broj i lokaciju biračkog mjesta, vrijeme događaja, imena članova biračkog odbora ako su poznata i precizan opis radnje. Priložite zapisnike, fotografije, videosnimke, izjave posmatrača i druge dostupne dokaze.

Koje sankcije CIK BiH može izreći?

Pored novčanih kazni, CIK BiH može:

• naložiti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti;
• ukloniti ime kandidata sa kandidatske liste ako je kandidat lično odgovoran;
• poništiti ovjeru političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata;
• zabraniti određenoj osobi angažman u biračkom odboru, izbornoj komisiji, centru za birački spisak ili centru za brojanje.

Kada izborna komisija smatra da prijavljena radnja ima obilježja krivičnog djela, dužna je slučaj prijaviti nadležnom tužilaštvu.